Upotreba gljiva u ljekovite svrhe ima jako dugu tradiciju na dalekom istoku, pa iako znamo da je zaleđeni čovjek Otzi pronađen u Alpama iz brončanog doba koristio jednu vrstu polipora kao lijek, interes na zapadu za ljekovite gljive porastao je tek u zadnjih nekoliko decenija. Naravno ne radi se ovdje narodnim vjerovanjima, i rekla kazala savjetima, nego o ozbiljnim znanstvenim istraživanjima. Ako znamo da je od pretpostavljenih 140 000 vrsta poznato samo oko 22 000, a da je od tih poznatih, genetski, farmakološki i kemijski ispitan samo mali dio , možemo samo pretpostaviti koliko od daljnjih istraživanja viših gljiva čovječanstvo može profitirati. A da ne spominjemo potencijale koji se kriju u mikroskopskim gljivama koje proizvode bioaktivne metabolite (na pr. Penicillium, Aspergillus i dr.), sa već odavno dokazanim ljekovitim svojstvima, možemo očekivati da će i daljnje istraživanje viših gljiva ne samo potvrditi postojeća , nego i otkriti nova ljekovita svojstva.
Da bi preživjele u okolišu gljive proizvode različite tvari sa antibakterijskim i fungicidnim svojstvima, ali se danas u framaceutskoj industriji od svih tih korisni tvari koje se mogu dobiti od mikroskopskih gljiva, koriste samo antibiotici. Nedavno je otkriveno da aktivna tvar – ganomycin koju proizvodi gljiva Ganoderma pfeifferi Bres. zaustavlja rast bakterija Staphyloccocus aureus, otpornih na postojeće antibiotike, a pored toga ekstrakt od ove gljive spriječava razvoj mikroorganizama koji uzrokuju različite kožne bolesti. Mogli bi ovdje nabrajati ostale već poznate tvari sa antibakterijskim i antivirusnim svojstvima pronađenih kod napr. Ganoderme lucidum ( hrastove sjajnice), Lentinus edodes (shi take), Inonotus obliquus (čaga), Trametes versicolor (Šarena tvrdokoška) i drugih, iz kojih se vidi da ljekovite gljive kriju još mnoštvo tajni, koje bi mogle biti korisne za čovjeka.
Liječenje tumora, kao jedne od bolesti sa najvećim postotkom smrtnosti, predstavlja za modernu medicinu najveći izazov. Pa iako se zadnjih nekoliko godina karcinomi sve uspješnije liječe, ne bi trebalo zanemariti najnovija istraživanja koja potvrđuju antitumorska i citostatska svojstva nekih tvari koje sadrže gljive, a koje su se koristile u tradicionalnoj azijskoj medicini i kao lijek ali i kao prevencija. Te tvari izdvojene iz gljiva koje nazivamo imunomodulatorima i koje stimuliraju imunološki sustav, koriste se kao ljekovi Japanu, Kini, Koreji i drugim azijskim zemljama. Opis složenih mehanizama pomoću kojih ovi polisaharidi, odnosno beta glucani, djeluju na imunološki sustav i pomažu u liječenju teških bolesti je izvan pretenzija ovog teksta, ali je važno napomenuti da ne škode i ne opterećuju organizam, pomažu organizmu da se prilagodi biološkom stresu, te pojednostavljeno rečeno pokreću imunološki sustav da adekvatno reagira i obrani se od bolesti.
Klinička ispitivanja koja su obavljena u Japanu i Kini su pokazala da polisaharid lentinan kojeg proizvodi shi take, kao dodatak standardnoj terapiji, produžuje život pacijenta, obnovu imunološkog sustava i poboljšanje kvalitete života kod nekoliko vrsta tumora. Polisaharidi iz još nekih gljiva napr. Schyzophyllum commune , Trametes versicolor i Ganoderme lucidum također pokazuju snažna antitumorska svojstva. Zanimljivo da bi se od nekih gljiva koje se koriste u kulinarstvu kao što su Sparassis crispa, Hericium erinaceus, Agaricus blazei pored već spomenute L. edodes također mogli proizvoditi korisni ljekovi. Istraživanja su pokazala da se najbolji rezultati u liječenju postižu kombinacijom polisaharida iz više vrsta gljiva.
I dok ekstrakti raznih ljekovitih gljiva stimuliraju imunološki sustav, pokazalo se da neki ekstrakti smanjuju reakciju organizma. Ovo bi moglo biti od koristi kod liječenja alergija koje su zadnjih godina u velikom porastu u svijetu. Istraživanja u Japanu pokazuju da etanolski ekstrakti nekih japanskih jestivih gljiva (Hypsizygus marmoreus, Flamulina velutipes, pholiota nameko i Pleurotus eryngii) pokazuju značajne antialergijske efekte kod laboratorijskih miševa. Također su vršena ispitivanja o mogućnosti novih metoda liječenja septičkog šoka pomoću ekstrakta nekih gljiva, kao i to da bi određeni triperteni izdvojeni iz G. lucidum mogli pomoći u u neželjenim reakcijama organizma koje se javljaju nakon presađivanja organa.
Ateroskleroza je najčešća bolest arterija i danas je jedan od vodećih uzroka smrti u razvijenim zemljama. Kontrola krvnih lipida, posebno kolesterola, je vrlo važna u smanjenju rizika od nastanka ove bolesti. Ekstrakti nekih gljiva napr, Pleurotus ostreatus, svima poznate bukovače, pomažu smanjenju plakova koji nastaju u krvnim žilama. Još neke gljive Auricula auricularia-judae – judino uho i Tremella fuciformis također pokazuju slične ljekovite efekte. Polisaharidi i triperteni iz G. lucidum imaju snažna antioksidativna svojstva i sprečavaju nastanak kolesterola te bi se mogli koristiti u liječenju ateroskleroze.
Dijabetes ili šećerna bolest označava skupinu metaboličkih poremećaja čija je glavna karakteristika hiperglikemija, odnosno povećana razina glukoze u krvi, i od koje danas boluje preko 250 milijona ljudi. Upravo zbog toga, pronalazak lijekova koji će na učinkovit i siguran način (bez nuspojava) liječiti dijabetes tipa 2 je potrebniji nego ikad. Istraživanja pokazuju da bi i kod ove bolesti ljekovite gljive mogle biti rješenje. Polisaharidi i druge tvari iz Grifole frondose, G. lucidum, T. versicolor i drugih pokazuju jako hipoglikemično djelovanje. Zanimljivo da preparati od još jedne gljive iz tradicionalne kineske medicine, Cordyceps (koja parazitira na insektima) također imaju ljekovita svojstva, pa tako djeluje i na razinu glukoze u krvi. Kako su pokazala ispitivanja na miševima, Velika gnojištarka, gljiva koja raste i u našim krajevima, također utječe na snižavanje šećera u krvi.
Ekstrakti gljive Phellinus linteus ili meshimakobu koja se u Japanu odavno koristi u tradicionalnoj medicini pokazuju snažno protuupalno djelovanje kod artritisa i nekih vrsta edema. Djelovanje metanoličkog ekstrakta Pleurotus pulmonarius, kod raznih oteklina može se usporediti s djelovanjem diclofenaca u nas poznatijeg kao voltaren, a pored toga i snažno antitumorsko djelovanje. Određene ganoderičke kiseline koje G. lucidum imaju jače djelovanje od acetilsalicilne kiseline od koje je napravljen Aspirin.
Jetra je jedan od najvažnijih organa i ima značajnu ulogu u metabolizmu, a jedna od njenih funkcija je prerada štetnih tvari koje unosimo u organizam. Nije ni čudo da zbog nezdravog načina života izložen raznim štetnim tvarima iz okoliša, kao i prekomjernog unosa alkohola, lijekova itd. najviše strada jetra. Pored nekih vrsta ljekovitih biljaka koje su izvanredne u liječenju bolesti jetre, i neke ljekovite gljive a pogotovo G. lucidum pokazuju slična svojstva. Ispitivanja na laboratorijskim miševima, kao i neka klinička ispitivanja su potvrdila djelotvornost različitih polisahirada i kiselina dobivenih od G. lucidum u liječenju hepatitisa B.
Psihoaktivna svojstva gljiva kao što je Amanita muscaria i mnogobrojne vrste Psilocyba su jako dobro istražena i ovdje ih nećemo popularizirati. Ali treba napomenuti, da bi se neke gljive mogle koristiti i kod liječenja bolesti središnjeg živčanog sustava. Napr. neke gljive posjeduju tvari sličnog djelovanja kao morfij ali bez neželjenih nuspojava, dok druge sadrže snažna sredstva protiv bolova sličnog djelovanja kao i neki opioidi. Najnovija istraživanja u Kini i Japanu ukazuju da gljiva H. erinaceum poboljšava pamćenje i djeluje kao antidepresiv, te da bi se mogla koristiti u liječenju demencije i Alzheimerove bolesti.
Rasprostranjena je po cijelom svijetu, raste na panjevima ili živim stablima bjelogorice, a kod nas najčešće na hrastu. Ljekovite svojstva ove gljive su odavno poznata , a prvi pisani podaci o njenom korištenju sežu u razdoblje borba dinastija u Kini 400 godina pr.n.e. U Japanu poznata kao Reishi, u Kini kao Lingzhi njeno ime simbolizira dobro zdravlje i dug život i bila je rezervirana samo za careve, kako pokazuju umjetnički predmeti iz carske palače i zabranjenog grada. Predmeti u njenom obliku su korišteni kao amajlije za sreću , a nerijetko se kineska božica zdravlja Guanyin prikazuje kako drži Lingzhi gljive.
U tradicionalnoj kineskoj medicini se smatralo da je to najkorisnija i najmanje štetna „ljekovita biljka“ . Istraživanjima u novije vrijeme je dokazano da jača imunološki sustav čovjeka, štiti središnji živčani sustav, poboljšava rad srca, koristi jetri, spriječava alergijske reakcije i ubija stanice raka. Ovu gljivu su stoljećima koristili za liječenje probavnih smetnji, visokog krvnog tlaka i probleme s disanjem. Od svih vrsta ljekovitih gljiva ova sadrži najveći broj različitih polisahirada i tripertena, pa i nije čudno što su je nekad smatrali panacejom ili čudotvornim lijekom za sve bolesti.
Vrlo česta gljiva sjeverne hemisfere rogobatnog hrvatskog imena, u Kini poznata kao Yun Zhi a u Japanu Kawaratake, a u starijim priručnicima kao Coriolus versicolor, raste na panjevima ili odumrlim granama crnogoričnog drveća. Istraživanja pokazuju da su polisaharidi i ergosteroli koje sadrži ova gljiva snažni antioksidansi te pokazuju značajno anti tumorsko djelovanje. U tradicionalnoj kineskoj medicini je koriste za liječenje infekcija i upala, i za jačanje organizma kod različitih kroničnih bolesti.
Judino uho raste na mrtvim ili živim granama različitog drveća, u sjevernim krajevima na najviše na bazgi, u primorju najviše na hrastovim granama, iako se može naći na lovoru, košćeli i sl. U Kini je poznata kao Hei Mu-erh a u Japanu kao Kikurage i jestiva gljiva koja se koristi u kineskoj kuhinji, lako se suši, a kad se potopi u vodi ponovno poprimi svoj želatinozni oblik uške. U tradicionalnoj kineskoj medicini se prvenstveno koristila za liječenje hemoroida i jačanje organizma, a danas se otkrivaju i druga ljekovita svojstva ove gljive, pomaže kod bolesti srca, smanjuje kolesterol i trigliceride, a neka istraživanja ukazuju da bi se mogla koristiti u borbi protiv dijabetesa i raka.
Zec gljiva raste u busenovima u podnožju listopadnog drveća, prvenstveno hrasta i obično raste na istom mjestu nekoliko godina. Mladi primjerci su ukusni, i vrlo je cijenjena u kulinarstvu. U Japanu je poznata kao Maitake. Prva istraživanja su obavljena u Japanu 80-tih godina prošlog stoljeća i potvrdila ljekovitost ove gljive koja se tradicionalno koristila za jačanje organizma. Dokazano je da ekstrakt Zec gljive snižava šećer i masnoće u krvi, i da bi mogao biti vrlo koristan u liječenju tumora.
Velika gnojištarka raste na livadama, pašnjacima, travnatim površinama, ali i uz puteve i ceste. Karakterističnog je oblika, ali se ne može dugo čuvati jer vrlo brzo počne tamniti s donje strane klobuka i pretvarati se u crnu tekućinu. Vrlo ukusna dok je mlada i bijela, da bi se koristila u ljekovite svrhe treba je odmah sušiti. Ekstrakt velike gnojištarke je snažan antioksidans, a prema ispitivanjima ima i jaka antitumorska svojstva kod raka dojke. Također je dokazano da pomaže kod povećanog šećera u krvi. Vrlo zanimljiva istraživanja pokazuju da C. comatus ubija različite vrste nematoda, vrlo široke porodice valjkastih crva, od kojih su neke vrste opasni paraziti. U roku od nekoliko dana nematode ubačene u agar od C. comatusa se inficiraju hifama micelija koji ih ubije i apsorbira. Izgleda da je to mehanizam koji pomaže gljivi da preživi u zemlji siromašnoj hranjivim tvarima.
U Hrvatskoj pronađen na tek nekoliko lokaliteta resasti igličar je na crvenoj listi zaštićenih vrsta. Preliminarna istraživanja pokazuju da bi se mogao koristi u liječenju bolesti nervnog sustava, jer obnavlja oštećene neurone i potiče njihov rast. Najnovija klinička ispitivanja pokazuju napredak u pacijenata s demencijom, a mogao bi se koristiti i za liječenje čira i raka želuca. Iako rijedak u prirodi može se relativno lako uzgajati kao i ostale gljive koje rastu na drvu.
Dr Myko San - Zdravlje iz gljiva
Sva prava pridržana, Copyright © Gljive dubrovačkog kraja 2011