Coprinus domesticus (Bolton) Gray

syn Coprinellus domesticus (Bolton) Vilgalys, Hopple & Johnson

KUĆNA GNOJIŠTARKA

Kućna gnojištarka raste u msnjim grupama ili pojedinačno na ostacima raspadajućeg drva ili lišća, na trulim panjevima listopadnog drveća.
Klobuk do 5 cm širok, isprva okrugao ili jajolik, pa valjkast, otvarajući se postaje čunjast ili zvonolik, u sredini okerasto smeđ, prema rubu svjetliji od svjetlo žućkast smeđ do svjetlo krem na rubu, brazdasto iscrtkan, prekriven pri vrhu sitnim bjelkastim do krem zrncima koji starenjem nestaju.
Listići bjelkasti, pa sivkasti, sivo ili smeđe ljubičasti i na kraju crni, djelomično slobodni, gusti.
Stručak valjkast, vitak, krhak, šupalj, bjelkast, pri dnu žućkast i malo zadebljan, pri dnu obično obavijen crvenkasto narančastim micelijem.
Meso blijedo žućkasto, tanko, mekano, okus slatkast, miris na gljive.
Mikroskopija spore bubrežaste ili valjkaste 7-9 x 4-5 μm, cheilocystide ovoidne 30-100 x 30-60 μm, pleurocystide ovoidne 50-120 x 30-50 μm.

Napomena : Lako se može zamijeniti s ostalim gnojištarkama iz sekcije Micacei, vrlo slični ali nešto sitniji su C. xanthothrix Romagn. , C. radians (Desmaz.) Fr. i C. ellisi P.D. Orton, imaju drugačije spore.
Molekularna istraživanja su pokazala da C. comatus nije u rodu sa ostalim gljivama roda Coprinus. Pošto je cijeli rod baziran na C. comatus, prema međunarodnom pravilu za botaničku nomenklaturu bilo je neophodno ostale vrste prebaciti u druge rodove. U članku u reviji Taxon 2001. Redhead, Vilgalys, Moncalvo, Johnson, and Hopple određuju da ostale vrste prelaze u tri slijedeća roda Coprinellus, Coprinopsis i Parasola. Također treba napomenuti da molekularna istraživanje ne pokazuju razlike između rodova Coprinellus i Psathyrella, pa u budućnosti možemo očekivati i nove promjene. Pošto je u većini naših priručnika još uvijek stara nomenklatura, ovdje smo je zadržali uz navođenje novog naziva.